Page 7 - Pripreme sve
P. 7

Artikulacija nastavnog ÄŤasa:

Uvod:

- Ponoviti sa učenicima nove pojmove koje su učili u prethodnoj nastavnoj jedinici – feudalizam, srednji
vijek, medievalistika, epoha.
- Upitati učenike šta je mjerilo bogatstva u prošlosti? Kako su se nazivali veleposjedi iz rimskog doba? Koja
bogatstva može osigurati veliki zemljišni posjed?
- Najava naslova: Šta je feudalizam – Osnovna obilježja feudalizma

 Glavni dio ÄŤasa:

     - Nastavnik/ca objašnjava porijeklo feudalizma i feudalnog sistema. Pri tumačenju bazira se na
          principu interesa: rimski robovi u periodu antike nisu bili zadovoljni svojim položajem – to je
          značilo da nisu sa oduševljenjem obrađivali zemlju – u periodu kasnog carstva zemljoposjednici se
          dogovaraju sa robovima u vidu udjela u prihodima i vedih sloboda – to je označilo početak
          društvene promjene – u novom sistemu obespravljeni rob se pretvara u zavisnog seljaka (kmeta).
          Upitati učenike šta misle da li je nova nagodba bila povoljnija?

     - Objasniti učenicima osnovnu podjelu feudalnog društva na feudalce i kmetove. Na slikama ili
          slajdovima pokazati uÄŤenicima prizore Ĺľivota feudalaca i kmetova, lik feudalca i kmeta. UÄŤenici
          donose vlastite zakljuÄŤke na osnovu procjene izgleda, drĹľanja i odjede ko je imao kakvu ulogu u
          društvu.

     - Feudalci su predstavljali privilegirani sloj stanovništva, oni su bili plemstvo. Učenici de pokušati
          sami da protumače riječ plemstvo. Kmetovi su činili veliku vedinu stanovništva, bili su vezani za
          zemlju, bilo je malo slobodnih seljaka. Za feudalce su obrađivali zemlju, davali im poreze i bili
          obavezni na radnu rentu (kuluk). Upitati učenike za mišljenje o opteredenosti kmetova.

     - Osim kmetova, feudalaca u gradovima se razvio društveni sloj građanstva koji de u razvijenom
          srednjem vijeku početi da jača u ekonomskom i političkom smislu. Upitati učenike šta misle čime
          su se građani bavili.

     - Feudalni odnosi bili su jasno definisani. Nastavnik/ca de na prezentaciji, foliji ili slici prikazati
          klasiÄŤnu feudalnu piramidu (udĹľbenik str. 10). Uz pomod slike uÄŤenici de da taÄŤno raspoznaju ko
          ima kakav položaj u društvu od kralja, preko krupnog plemstva (feudalaca i svedenstva), sitnog
          plemstva do kmetova. Učenici mogu da na osnovu slike opišu i čime su se pojedini slojevi društva
          vedinom bavili.

     - Na vrhu društvene ljestvice bio je kralj, on je senior koji feudalcima dodjeljuje zemlju. Feudalac
          koji prima zemlju dužan je senioru službu i vjernost i naziva se vazal. Ova veza između seniora i
          vazala naziva se vazalitet. Krupni feudalci su dalje djelili zemlju sitnim feudalcima pa su i među
          njima nastali vazalni odnosi. Vazalna veza učvršdivana je vazalnom zakletvom. Ovi sitni feudalci
          su bili u vezi sa svojim seniorom ali ne i seniorom svoga seniora. Raspraviti sa uÄŤenicima o pojavi
          koja se razvila pod pojmom „Vazal mog vazala nije moj vazal.“
   2   3   4   5   6   7   8   9