Page 26 - PMF monografija issuu2
P. 26

OSNIVANJE I PREGLED RAZVOJA



                u domu mogao koliko-toliko normalno odvijati,          Vladimir Rismondo, također jedan od onih
                polaznici su bili obvezni donijeti sa sobom određe-  koji su 25 godina proveli u ovoj ustanovi, istakao je
                ne potrepštine i rublje. Bilo im je preporučeno da   da si, usprkos teškim uvjetima u kojima se radilo,
                donesu jednu slamnjaču, ali, nažalost, nigdje nije   formalnost i površnost u radu nisu mogli predba-
                bilo slame.                                        citi. „Trebalo je u početku školovati nastavnike po
                    Prvo razdoblje u razvoju VPŠ-a razdoblje je    skraćenom programu kroz godinu dana. Osnovne
                od njezina osnutka do početka 1951./52. školske    škole čekaju praznih katedara. Podvostručili smo
                godine. Tada je bila koncipirana kao viša škola za   broj sati, radilo se bez predaha. I naši prvi diplo-
                obrazovanje nastavnika  nižih razreda srednjih     manti stekli su takvo znanje da su mnogi kasnije
                škola. Studijske grupe na Višoj pedagoškoj školi u   nastavljali studij na Filozofskom fakultetu.“ (Slo-
                Splitu u tom razdoblju bile su dvogodišnje i to:   bodna Dalmacija, 11. travnja 1970. godine)
                      I.   Narodna grupa:                              Drugo razdoblje djelovanja VPŠ-a obuhva-
                          Narodni jezik, Narodna književnost       ća vrijeme od 1951./52. školske godine do kraja
                          i Opća povijest                          1960./61. školske godine. Najznačajnija promjena
                      II.   Jezikoslovna grupa:                    bila je trogodišnje trajanje studija, što je uvjetovalo
                          Ruski jezik, Ruska književnost,          i značajne promjene u Nastavnom planu i progra-
                          Narodni jezik i Engleski, Francuski      mu u skladu s potrebama nižih razreda gimnazi-
                          ili Talijanski jezik                     je i viših razreda osmogodišnjih škola.  Postepeno
                     III.  Zemljopisno-prirodopisna:               se povećavao kapacitet škole, a i priliv studenata.
                          Zemljopis, Zoologija, Botanika           Studijske grupe u 1951./52. školskoj godini bile su
                          i Kemija                                 sljedeće:
                     IV.  Matematičko-fizička:                           I.   A) Hrvatski jezik,
                          Matematika i Fizika                                B) strani jezik (Engleski, Francuski
                      V.  Tehničko-umjetnička                                  ili Talijanski jezik)
                          (nije bila otvorena).                          II.   A) Povijest,
                    Polaznici Škole slušali su i određene opće               B) Hrvatski jezik
                predmete kako bi njihovo znanje bilo što šire i kva-    III.   A) Prirodopis,
                litetnije: Uvod u marksizam, Uvod u pedagogiju,              B) Kemija,
                Metodika stručnog predmeta, Predvojnička obuka.              C) Zemljopis
                    Nekoliko istaknutih nastavnika već je 1947.         IV.   A) Zemljopis,
                godine napustilo Školu i otišlo na Sveučilište i na          B) Prirodopis,
                druge dužnosti u Zagreb. To su bili Ivan Supek,              C) Fizika
                Drago Grdenić, Blaž Jurišić, Pavle Rogić, Josip          V.   A) Matematika,
                Demarin, Marijan Koletić i Jakša Ravlić. Ali škola           B) Fizika
                nije imala većih problema u organiziranju nastave       VI.   A) Kemija,
                jer su u to vrijeme došli novi nastavnici: Danilo            B) Fizika,
                Viher, Vladimir Rismondo, Jozo Bašica, Mladen                C) Matematika.
                Krpan, Josip Derado, Zora Klas, Kruno Prijatelj        Opće obrazovni predmeti, koje su upisivali
                i drugi.                                           svi slušači, bili su: Osnovi marksizma-lenjinizma,
                    Spominjući nastavnike, koji su godinama pre-   Pedagogija,  Metodika stručnih predmeta, Prak-
                dano radili na VPŠ-u, svakako treba izdvojiti Da-  tični školski rad, Predvojnička obuka, strani jezik.
                nila Vihera koji se priključio radu Škole već 1946.   Od toga su fakultativni bili strani jezik i Osnovi
                godine i nastavio tu raditi više od 25 godina. Veliku   marksizma-lenjinizma.
                je pažnju posvećivao problemima odgoja u okviru        Postepeno su se otvarale i nove studijske grupe.
                same nastave, psihologiji odgojnog rada, dokimo-   Tako se 1954./55. školske godine otvara grupa Fizič-
                logiji kao i nadarenim učenicima. „Bez skripta, lite-  ki odgoj, a početkom ljetnog semestra 1957./58. go-
                rature, i bilo kakvih pomagala ostajala je samo živa   dine Muzički i Likovni odgoj. U ovom je razdoblju
                riječ nastavnika koja je zahtijevala i te kako ozbiljan   postojala i mogućnost izvanrednog studiranja.
                i uporan rad. Začudo, to nije rušilo kvalitetu“,  sje-  Na početku svog djelovanja VPŠ nije imala
                ćao se svojih nastavničkih početaka Danilo Viher u   svoju vježbaonicu, već se koristila uslugama po-
                Slobodnoj Dalmaciji 11. travnja 1970.godine.       jedinih škola. To je bio velik nedostatak za školu
         24       PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.
   21   22   23   24   25   26   27   28   29   30   31