Page 23 - dalmatinska mišancija
P. 23

-  SAMONIKLO JESTIVO BILJE  -
         GRZDULJA


        Bunias erucago

        porodica:

                   ceae
        Brassica





        Dio koji se koristi:

        mladi listovi, korijen


        Vrijeme/mjesto

        branja:
        veljača - travanj /

        toplija mjesta npr.
                                    O biljci: Grzdulja ili repušac je poprilično rasprostranjena u južnoj Europi, a

        livade, uz putove
                                    kod nas je pronađena samo u primorskom području. Na području Dubrovnika

                                                   ova je vrsta uz srčanicu, najraširenija proljetna krstašica.
        Priprema:                       Za rast joj pogoduju sunčana i suha staništa te neobrađena i siromašna

                                    zemljišta.
        kao dio mišancije ili
                                    Osim sirovog korijena, jestivi dijelovi biljke su također i mladi izdanci i listovi i
        varivo sa krumpirom i
                                    to kuhani ili u sirovom obliku. Mladi listovi smatraju se ukusnim divljim
        suhim mesom

                                    povrćem.
                                    Listovi su krti i na opip hrapavi, zbog sitnih staklastih dlačica na donjoj strani,
                                    no u ustima su mekani i ukusni. Plodovi se izgledom razlikuju od ostalih

                                    krstašica, nepravilnog su oblika sa 4 brida na kojima se nalaze zupčasto

        Sastav i aktivne            izrezana krilca.

        tvari:


        U sastavu ove biljke
        nalaze se vitamin C i       Dobrobiti za zdravlje:
        provitamin A.

                                    Sve biljke iz porodice kupusnjača su vrlo
        Svi dijelovi biljke sadrže
                                    zdrave i pokazuju antimikrobno i
        sumporne spojeve            antikancerogeno djelovanje.
        karakteristične za ovu
        porodicu (glukorafanin,
        glukorafenin,

        glukosinalbin i
        glukoputranjivin te

        hlapljive spojeve koji
        potječu od

        glukozinolata ili S-metil-
        L-cistein sulfoksida.
   18   19   20   21   22   23   24   25   26   27   28